Kongres Lausanne 3 završio s radom

SBC - Savez živih crkava ujedinjenih poslanjem i služenjem svojim lokalnim zajednicama

Nakon osmodnevnog rada u Južnoafričkom Cape Townu završio Kongres Lausanne 3

Cape Town, 25. listopad 2010. (IBA) - Skoro trosatnim liturgijskim bogoslužjem završio je Konres Lausanne 3. Tema Kongresa bila je ' Bog je u Kristu pomirio svijet sa sobom', a na osmodnevan je intenzivan rad privukao oko 4000 sudionika iz oko 200 zemalja svijeta. Bio je to jedan od većih skupova u povijesti evanđeoskog krila Crkve. Pomak koji se dogodio od prve misijske Konferencije održane u Edinbourghu 1910. godine vidljiv je bio već na prvi pogled. Broj izaslanika koji su na skup došli iz zemalja trećeg svijeta (Afrike, Južne Amerike i Azije) bio je veći od onih koji su došli iz tradicionalnih pošiljatelja misionara. Afrika sad više nije, kako je istaknuto na skupu, samo kontinent koji prima već i onaj koji šalje misionare u svijet. Broj prisutnih žena, ljudi iz poslovnog svijeta i mladih zorno svjedoči o pomaku koji se dogodio. Skupu su u svojstvu promatrača (doduše u malom broju) prisustvovali i predstavnici nekih pravoslavnih i Rimokatoličke crkve. 

U jutarnjem dijelu programa zadnjeg dana Kongresa prikazan je video prilog o Johnu Stottu, danas 89-to godišnjaku, jednom od začetniku Lausannskog pokreta i arhitektu Lausannskog zavjeta. Lausannski zavjet inače služi u mnogim evanđeoskim alijansama širom svijeta kao temeljni dokument čije prihvaćanje stvara temelj daljnoj suradnji. 

Izvršni direktor Lausanne 3, Dough Birdsall, pozvao je okupljene na stvaranje kulture milosrđa usred svijeta nasilja. Lausannski pokret jasno želi ostati to što i je: pokret, bez formalizacije, hijerarhizacije u nakani da zadži svježinu i prilagodljivost onome što Duh Božji u svakome vremenu traži od Crkve. Jedan od najvećih pogodaka kongresa, po Birdsallovim riječima, je svakodnevno okupljanje, razgovor i razmatranje Riječi oko stola u skupinama od šestoro sudionika. Stvorena su nova prijateljstva jer oko stola nisu sjedili ljudi koji su se ranije poznavali. Bila je to i prilika za molitvu za potrebe kako pojedinca za stolom ali i za službu i narod iz kojega dolaze. 

David Ruiz reče da je završilo vrijeme misije Zapdanoga svijeta cjelome svijetu i da je došlo vrijeme misije svih svima. Da bi moglo doći vrijeme veće suradničke evangelizacije potrebno je kod svih više poniznosti. 

Video se pokazao kao moćan medij prikazivanja svega onoga što se na polju misije događa po cjelome svijetu. Ali uz video bili su tu prisutni i ljudi koji su uživo svjedočili o svm životu, ali i životima mnogih koji su dotaknuti porukom Evanđelja. Tako je mladi bračni par koji se na svom vjenčanju, osim vjernost jedno drugom, zavjetovao i na službu Gospodinu, svjedočio o svom uključenju u interdenominacionalnu misiju koja uz zapadnjake u svojim redovima ima i pripadnike naroda kojemu služi, a u misiju su ravnopravno uključne žene i muškarci. I inače je Kongres na mnogim izlaganjima čvrsto ustrajao na ravnopravnosti spolova u Božjoj nakani za čovjeka. Neravnopravnost i diskriminacija žena je rezultat pada i prokletstva, a ne Božje nakane. 

Svakako valja spomenuti i činjenicu da su večeri, po završetku službenog dijela programa, bile posvećene Međunarodnom filmskom festivalu na kojemu su prikazani mnogi cjelovečernji i kratkometražni filmovi. Produkcija filmova vjerske tematike sve je veća pa su tako već započele predradnje za snimanje filma čiji budžet doseže 100 milijuna dolara. Za usporedbu, Pasija, Mela Gibsona je snimljena s budžetom od 25 milijuna dolara. Film se za nekih godinu dana očekuje u kinima, a pratit će događaje od Uskrsnuća do Pedesetnice. 

Kineski pastor Patrick Fung je govorio o suradnji u misiji. Kineska crkva koja je svojoj povijesti doživjela mnoge teške trenutke, danas doživljava nevjerojatan rast, iako još uvijek (ilil možda baš zato?) ne živi us lobodi, pa tako primjerice veći dio kineske delegacije zbog intervencije kineskih vlasti nije mogao prisustvovati Kongresu. 

Završno bogoslužje, osmišljeno kao pjevana liturgija prikazalo je kako se u bogatstvu boja, ritmova, pokreta, riječi i molitve može proslavljati Stvoritelja cjeloga svemira. Potrajalo je malo manje od tri sata, a sudionici Kongresa su završnim blagoslovom otpušteni u svoje zemlje kako bi svojim narodima kao i narodima koji kao manjine žive u njihovoj sredini objavili Radosnu vijest Isusa Krista. Propovijedao je Lindsay Brown koji se zapitao što će ostati od ovog Kongresa i dakako ne mogavši dati odgovor na to pitanje, jer će na nj odgovoriti vrijeme, istaknuo četiri cilja koja su organizatori imali na umu tijekom pripreme Kongresa: 
 
1. Potvrditi univerzalnost Evanđelja i njegovu istinitost kao pokretački snage na misiju. 
2. Ozbiljno se pozabaviti ključim pitanjima današnjice kako bi se i odgovor na njih pokazao kao Radosna vijest čovjeku. 
3. Ostvariti plodonosna partnerstva, i 
4. Potaknuti nove inicijative
 
Kongres je s preko tisuću različitih susreta, vjeruju svi njegovi sudionici u tome bez sumnje uspio. Sve ono što se na Kongresu događalo, tekstovi, slike i video moguće je i nadalje vidjeti na službenim stranicama Kongresa: http://www.lausanne.org