Baptisti također slijede glavnu liniju teologije i biblicistike tradicionalnih protestantskih crkava, a obaziru se i na teološko nasljeđe umjerenih anabaptista, kao i na ono engleskih puritanaca i separatista u ranom 17. stoljeću.

Baptističko vjerovanje i nauk posebice se ogledaju u sljedećem:

• Vjernici su opravdani milošću Božjom, po vjeri.
• Ni svećenik niti crkva ne mogu stajati između vjernika i Boga.
• Biblija je konačni autoritet u stvarima vjere i praktičnoga kršćanskog života.
• Crkva je vjernička zajednica koja djeluje u skladu s Božjom nakanom.
• Uskrsli Krist jest djelotvorno nazočan u životu vjernika.
• Posebnosti baptističkoga vjerovanja i nauka
• Iznimno naglašavanje autoriteta Biblije (načelo Sola Scriptura), koji je ponad svakoga drugog autoriteta crkvenog učiteljstva.

Mjesna crkva jest zajedništvo okupljenih vjernika koji su svoje obraćenje svjesno potvrdili krštenjem, te slobodno i dragovoljno pristupili vjerničkoj zajednici. Mjesna crkva je autonomna i samostalna, ustrojena na kongregacijskom načelu, gdje svaki vjernik ima jednaka prava u zajednici. Slijedeći misao o „svećenstvu svih vjernika", svaki pojedinac ima pravo na izravan pristup k Bogu i saznanje da je od Boga izabran u službu.

Čin krštenja (uronjavanjem) prvenstveno je znak poslušnosti biblijskom nalogu, a krštenje mogu primiti samo oni koji su prethodno svjesno uzvjerovali.
Svijest o dužnosti misije i evangelizacije, koja je sažeta u poznatom načelu „Svaki baptist - misionar".
Inzistiranje na potpunoj vjerskoj slobodi, kao i na odvojenju crkve od države.

Crkveni obredi

Baptisti, pozivajući se na svetopisamsku utemeljenost, priznaju samo krštenje i Večeru Gospodnju (euharistiju), no ne nazivaju ih sakramentima, već ih razumijevaju u smislu obdržavanja obredâ koje je sâm Krist ustanovio.

Krštenje

Baptisti naglašavaju valjanost krštenja samo svjesnih vjernika, koji su svoju odluku donijeli zrelo i samostalno.
Krštenje se obavlja uronjenjem cijele osobe u vodu, čime se simbolizira umiranje starom životu (uranjanje ima značaj životne opasnosti, ali i znakovitost predavanja Kristu u potpunosti, suobličavanjem s njime u smrti i ukopu) i izranjanje (simbolika izbavljenja i podizanja, odnosno suobličavanja s Kristom u uskrsnuću i proslavljanju) u novi život.
Krštenje je za baptiste više od samoga simbola: ono predstavlja i tajnovit ulazak u duhovnu zajednicu Tijela Kristova - Crkve.

Večera Gospodnja

Večera Gospodnja ili euharistija jest svečani obred u kontekstu bogoslužnog čina vjerničke zajednice koja je okupljena u Kristovo ime.

Ona predstavlja tajnovitu zajednicu s Kristom, ali je istodobno i čin zajedničkoga blagovanja.
Nakon što pastor izrekne Gospodnje riječi ustanovljenja, đakoni, nakon zahvalne molitve, podjeljuju okupljenoj zajednici najprije kruh, a potom i vino.