Niek Tramper novi je glavni tajnik Europske evanđeoske alijanse (EEA) koje je dio i Protestantsko evanđeosko vijeće u RH. Susreli smo ga na Kongresu Lausanne 3 u Cape Townu u Južnoj Africi, o čemu je naš portal izvještavao. Na jednom od regionalnih susreta održanih u sklopu Kongresa članovi europskih izaslanstava upoznali su Nieka Trumpera.

Niek je pred dva mjeseca započeo svoju službu u EEA. Prije toga je tijekom sedam godina služio kao pastor Evanđeoske protestantske crkve u Nizozemskoj. Pastorskoj službi u Vlaardingenu (blizu Roterdama) prethodila je služba koordinatora misijskog rada Protestantske crkve (za Europu i Srednji Istok). Studirao je biologiju i teologiju te radio u studentskom pokretu (IFES, kod nas 'STEP' – op.prev.). Sa suprugom Jenny ima petoro djece, od koje su dvoje u braku, a imaju već i dvoje unučadi. Najmlađi sin studira na Tehničkom fakultetu u Delftu. 
 
GG: Kakva je trenutna situacija u Europskoj evanđeoskoj alijansi? 

NT: EEA broji 36 članica (nacionalnih evanđeoskih saveza)! Početkom rujna imali smo u Londonu prvi sastanak osoblja koje radi u EEA-u i ostao sam impresioniran njihovom vizijom, energijom i zauzetošću. Julia Doxat-Purser i Christel Ngnambi čine 'društveno-politički tim'. Usredotočene su na pitanja o ljudskim pravima, slobodi ispovijedanja vjere, ali i pitanjima koja se tiču trgovine ljudima (suvremeni oblik robovlasništva). One su naše 'uši i usta' u nacionalnim politčkim forumima, posebice u Bruxellesu (politička scena Europske Unije). Od 1. - 3. listopada u Budimpešti su održane konzultacije mladih vođa. Koordinirali su ih Colin i Melissa Piper, pridruženi članovi tima EEA. Ured EEA preselili smo iz Londona u Driebergen (Nizozemska), gdje Gea Boonstra radi kao EEA management assistantica uprave. Započinjemo s pripremama za sljedeću Glavnu skupštinu koja će se, uz Božju pomoć, održati u Njemačkoj od 17. - 21. listopada sljedeće godine. 
 
GG: Koji su planovi za budućnost? 
 
NT: Potrebno mi je prije svega vrijeme da se bolje upoznam s EEA, nacionalnim savezima, najizazovnijim pitanjima  crkve i društva u  različitim djelovima Europe. Ono što sad vidim jest to da Crkvi u Zapadnoj Europi treba probuđenje. Sve je veći gubitak interesa za evanđelje, sve je veća sekularizacija. Ljudi su općenito bogati  i individualizirani. No, možda u Istočnoj i Južnoj Europi crkve trebaju nešto poput 'reformacije'. To ne znači samo da je potrebno svjesno živjeti kršćansku vjeru, nego i pokušati povezati kršćansku vjeru sa znanstvenim i društvenim pitanjima te primijeniti kršćansku istinu na današnje civilno društvo. Potrebno nam je usredotočenje u djelovanju EEA. Vidim veliki izazov u pomaganju slobodnim, nezavisnim crkvama u suradnji s etabliranim crkvama, i obrnuto. Uz to, sve je veći broj imigrantskih crkava. Imigranti, uključujući Rome, dio su pitanja koja se pred nas postavljaju i traže odgovore. Na Zapadu je također rastuća potreba za koordinacijom aktivnosti pri osnivanju novih crkava. Ono što je posebno na mom srcu: (kršćanske) obitelji i kako se one odnose prema prenošenju kršćanske vjere i biblijskih vrijednosti sljedećem naraštaju. 

GG: Što biste preporučili Protestantkom evanđeoskom vijeću u Hrvatskoj, kao svojoj članici? 

NT: Najvažnije je pitanje: Kako da ostanemo vjerni evanđelju? Ono zahtijeva 'dvostruko slušanje': 1. pažljivo slušati učenje Pisma, i 2. pažljivo osluškivati koje su potrebe vašega društva. 

Ovdje se istovremeno nalaze i glavni zadaci PEV-a: 
 
1. pomagati crkvama u obuci pastora, vođa, omladinskih vođa i obitelji kako bi pozorno slušali nauk Pisma, pomagati im da nađu puteve Riječi svijetu, primijeniti ono što čitaju u stvarnosti na svakodnevni život. 
 
2. Okupiti crkve i kršćanske organizacije kao bi zajedno pažljivo osluhnuli potrebe društva. O tome znam premalo. Vi znate bolje od mene koje su velike potrebe vašega društva, a o kojima bi crkve trebale progovoriti. Siguran sam da to treba daljnje proučavanje. U međuvremenu, nadam se da ću vas moći posjetiti sljedeće godine kako bih se ohrabrio i vidio kako ste. 

Imam pitanje za vas: kako mislite da biste vi mogli doprinijeti EEA? Što bi druge članice EEA mogle naučiti iz vašega iskustva? Siguran sam da možete podijeliti nešto vrijedno, stoga budite slobodni to i učiniti. Možda imate neku priču za naš internetski magazin 'Impact'!

GG: Vidite li na svjetskoj sceni promjenu paradigme od tradicionalnog naglaska na mjesnu crkvu k paracrkvenim organizacijama u suvremenom razumijevanju naravi Crkve? 

NT: Od samog začetka kršćanske Crkve, 'crkva' i 'pokreti' zajedno rade i trebaju jedni druge. Uz 'župne crkve' i u Novom zavjetu nalazimo tim Pavla i njegovih suradnika koji su na neki način predstavljali 'malu crkvu u pokretu' (putujuću crkvu). Nakon što se u četvrtom stoljeću Crkva ustalila (početak Konstantinove ere) vidimo nastanak mnogih novih (redovničkih) pokreta koji su se opirali ustajalosti Crkve. Isto se dogodilo u Srednjemu vijeku. U stvari, Reformacija je manje-više započela kao pokret. Tako je bilo i s pokretima buđenja u 18. i 19. stoljeću. Danas vidimo puno gibanja u evanđeoskim paracrkvenim organizacijama poput OM-a, YFC-a, IFES-a, ali i interdenominacionalne karizmatske organizacije. Ali i u Rimokatoličkoj i Pravoslavnim crkvama vidjet ćete da mnogi pokreti naglašavaju evanđeoske vrijednosti, poput evanđeoskog gibanja 'Oastea Domnului' u Rumunjskoj pravoslavnoj crkvi ili 'Chemin Neuf' u Zapadnoeuropskoj katoličkoj crkvi. Na nedavnom Lausannskom kongresu u Cape Townu bilo je prisutno mnogo paracrkvenih organizacija. Možda mislite na promjenu u pozornosti koju na paracrkvene organizacije polažu etablirane crkve. Nažalost, etablirane crkve nisu bile u Cape Townu prisutne u punini. Među mladim sam ljudima primijetio daleko veći interes za para- i međucrkvene pokrete, nego za etablirane institucije. Više ih privlači 'fluidna' narav paracrkvenih organizacija i ukazuju da se kroz te pokrete više očituju vrijednosti Kraljevstva Božjega nego kroz etablirane crkve. Cape Town je možda bio signal u tom smjeru. 

I posljednje: EEA ima relativno mali proračun. S tim minimumom nastojimo napraviti maksimum. Kako ćemo naći mudrost i hrabrost da nastavimo, kako da nađemo fokus bez molitve? Zato, molim vas, molite za nas, za naše osoblje i članove Izvršnog odbora. Hvala vam za vašu ljubav i brigu. Veselim se osobnom susretu i rastućoj suradnji za napredak Kraljevstva Božjega.
 
Razgovarao: Giorgio Grlj