|
Vjerovanje i nauk baptističkih crkava slijedi temeljna vjerovanja glavnine kršćanskih crkava, odnosno vjerovanje rane kršćanske Crkve, kako je ono predočeno u Novome zavjetu i sažeto u Apostolskom i Nicejsko-carigradskom vjerovanju.
Baptisti također slijede glavnu liniju teologije i biblicistike tradicionalnih protestantskih crkava, a obaziru se i na teološko nasljeđe umjerenih anabaptista, kao i na ono engleskih puritanaca i separatista u ranom 17. stoljeću. Baptističko vjerovanje i nauk posebice se ogledaju u sljedećem:
Mjesna crkva jest zajedništvo okupljenih vjernika koji su svoje obraćenje svjesno potvrdili krštenjem, te slobodno i dragovoljno pristupili vjerničkoj zajednici. Mjesna crkva je autonomna i samostalna, ustrojena na kongregacijskom načelu, gdje svaki vjernik ima jednaka prava u zajednici. Slijedeći misao o „svećenstvu svih vjernika", svaki pojedinac ima pravo na izravan pristup k Bogu i saznanje da je od Boga izabran u službu. Čin krštenja (uronjavanjem) prvenstveno je znak poslušnosti biblijskom nalogu, a krštenje mogu primiti samo oni koji su prethodno svjesno uzvjerovali. Crkveni obredi Baptisti, pozivajući se na svetopisamsku utemeljenost, priznaju samo krštenje i Večeru Gospodnju (euharistiju), no ne nazivaju ih sakramentima, već ih razumijevaju u smislu obdržavanja obredâ koje je sâm Krist ustanovio. Krštenje Baptisti naglašavaju valjanost krštenja samo svjesnih vjernika, koji su svoju odluku donijeli zrelo i samostalno. Večera Gospodnja Večera Gospodnja ili euharistija jest svečani obred u kontekstu bogoslužnog čina vjerničke zajednice koja je okupljena u Kristovo ime. Ona predstavlja tajnovitu zajednicu s Kristom, ali je istodobno i čin zajedničkoga blagovanja. |
